Search

U povodu obilježavanja 20. veljače – dana ljubavi prema kućnim ljubimcima

„Kako psi utječu na živote svojih vlasnika“

Tek što je proslavljen dan zaljubljenih – Valentinovo, stiže još jedan dan ljubavi ovaj put prema kućnim ljubimcima. Veljača zato s opravdanjem nosi naziv mjeseca ljubavi. Uz  nju se ipak češće spominje karakteristika prevrtljivosti koju je mogla steći zbog puno razloga („ženski“ mjesec, promjenjivi broj dana, promjenjiva meteorološka zbivanja…). Za nadati se da ga ipak nije stekla zbog prevrtljivosti osjećajnih stanja kao što su ljubav i zaljubljenost.

Duga je povijest povezanosti čovjeka i životinje. U prošlosti je ona više bila vezana uz pomoć koju je čovjek od životinja dobivao u radu pa time i preživljavanju, zaštiti, lovu, transportu i sl. Danas ona češće proizlazi iz različitih psiholoških potreba koje suvremeni čovjek pokušava zadovoljiti kroz suživot sa svojim kućnim ljubimcima. Razvojem društva,  povećavanjem broja gradskog stanovništva, podizanjem standarda života, smanjivanjem broja  članova obitelji, viškom slobodnog vremena, broj i raznolikost kućnih ljubimaca  počeo je  i nastavio rasti. Osamljenost, nesigurnost, stres, mentalne poteškoće, smetnje u tjelesnom funkcioniranju, potreba za  zabavom, neki su od razloga zbog kojih se ljudi odlučuju nabaviti kućnog ljubimca.

Pas je najčešći kućni ljubimac, a o odnosu čovjeka i psa snimljeni su brojni filmovi, napisane knjige ali i stručna mišljenja o blagotvornom utjecaju  psa na zdravlje svojih vlasnika.  Teško je riječima opisati  kvalitetu tog odnosa, osobito kad ga treba približiti ili objasniti onima koji nemaju iskustvo suživota sa psom. Ljubav, privrženost i odanost često traju jako dugo (i uglavnom ovise o vlasniku), a u godinama u kojima se njihovi životi isprepleću stvaraju se nove niti koje tu vezu čine sve čvršćom i kvalitetnijom.  U realizaciji odluke o nabavi psa stvari često ne krenu očekivano jer neki članovi obitelji nisu suglasni za suživot sa psom. Upravo ukućani koji su bili protiv dolaska psa u obitelj postaju oni koji najdublje upadnu u „klopku“ tog odnosa. Ovo je najbolji pokazatelj snage pozitivnog djelovanja  psa  na čovjeka u smislu promjene njegovih osjećajnih stanja, razmišljanja i odluka. Psi ne biraju svoje vlasnike, a ne broje im ni mane. Oni ih vole i prihvaćaju upravo onakvima kakvi oni jesu, reklo bi se bezuvjetno.

Doprinose li psi zdravijem stilu života svojih vlasnika?
Zbog potrebe psa za šetnjama, svi vlasnici pasa imaju veću tjelesnu aktivnost pa time  i boravak na svježem zraku (vjerojatno veću nego što bi ona proizlazila iz njihovih potreba). Šetnje sa psom mogu biti „meditativne“ jer pas ne zahtjeva ni razgovor ni slušanje ali mogu uključivati i komponentu komunikacije jer psi razumiju određen fond riječi koje koriste njihovi vlasnici.

Posjedovanje kućnog ljubimca od vlasnika zahtjeva dobro planiranje i organizaciju života kako bi stigli obaviti sve svoje aktivnosti ali i one koje su vezane uz zadovoljavanje potreba psa. Ovo kod vlasnika kućnih ljubimca može poticati osjećaj veće efikasnosti.

Maženje i igranje sa psima potiče na smijeh, dobro raspoloženje,  opušta psihički i tjelesno. Ovakva stanja jačaju kapacitete za suočavanje sa stresom i  preventiva su pojavi mentalnih bolesti.

Pas sve ukućane dočekuje s najvećom radošću, skače, liže ih, donosi im svoje igračke. Ako se  kući vraćamo umorni ili nezadovoljni ovakvi veseli dočeci će imati blagotvorno djelovanje.  

Onima koji imaju poteškoće u uspostavljanju odnosa s drugim ljudima šetnje s psom također mogu pomoći. Pas je uvijek zainteresiran za drugog psa i želi mu prići pa je komunikacija s vlasnikom drugog psa  gotovo neizbježna. Mnoga „kvartovska“ prijateljstva  stvorena su upravo u šetnjama sa psima.

Svim vlasnicima kućnih ljubimaca  želim da se dobro brinu o njima te da ih vole  jer će ima ljubav biti višestruko vraćena.

“Mi dajemo psima naše slobodno vrijeme, raspoloživo mjesto i višak ljubavi. Zauzvrat, psi nam daju sebe cijele – to je najbolja pogodba koju je čovjek ikada sklopio.” M. Facklam

Stručni suradnik u službi za mentalno zdravlje
Katarina Čolak Jurić, prof. psiholog

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE