Većinu vremena provodimo u zatvorenim, nedovoljno provjetrenim, prostorima; pogotovo u zimskom periodu. Zaokupljeni svakodnevnim obavezama, zaboravljamo na „trivijalne“, ali izuzetno učinkovite načine kojima štitimo svoje zdravlje. Činjenice:
– više od 90% ljudi rijetko i nedostatno prozračuje svoje životne prostore,
– u sezoni grijanja vlažnost zraka u stanovima i javnim zgradama je manja od 30 %,
– jedan od glavnih čimbenika u prenošenju virusa zrakom je relativna vlažnost,
– inhalacija suhog zraka dovodi do oštećenja epitelne sluznice dišnog sustava, što znatno umanjuje mogućnost obrane našeg organizma od bakterija i virusa.
Prilikom disanja, govora, pjevanja ili smijanja, u izdahnutom dahu se ispuštaju čestice (aerosoli), koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Neke od njih mogu ostati u zraku satima. Ukoliko u prostoriji boravi inficirana osoba, u relativno kratkom vremenu može zaraziti druge prisutne, čak i bez direktnog kontakta.
Ako se u zgradi nalazi zaražena osoba, a vi u prostoriju puštate puno svježeg zraka izvana, na taj načih ćete razblažiti bilo koje zarazne čestice te tako smanjujete rizik da će se zaraziti i ostali u prostoriji.” (dr. Hywel Davies)
Redovitom prirodnom ventilacijom postiže se:
– postotak relativne vlažnosti zraka između 40 i 60 posto,
– regulira se kvaliteta zraka,
– dostatna količina kisika.
Prozračivanje vršiti više puta dnevno (3-4 puta), osobito ujutro i navečer.
Metode prirodnog provjetravanja zatvorenih prostora
Služba za javno zdravstvo i promicanje zdravlja
