Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the lazy-blocks domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/nzjzspli/public_html/wp-includes/functions.php on line 6114

Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the woocommerce-bookings domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/nzjzspli/public_html/wp-includes/functions.php on line 6114

Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the woocommerce domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/nzjzspli/public_html/wp-includes/functions.php on line 6114

Notice: Function _load_textdomain_just_in_time was called incorrectly. Translation loading for the wordpress-seo domain was triggered too early. This is usually an indicator for some code in the plugin or theme running too early. Translations should be loaded at the init action or later. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 6.7.0.) in /home/nzjzspli/public_html/wp-includes/functions.php on line 6114
NZJZ SDŽ - Zaključci Simpozija „Smjernice za bakteriološku dijagnostiku infekcija dišnog, mokraćnog i spolnog sustava Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju (HDKM)“
Search

Zaključci Simpozija „Smjernice za bakteriološku dijagnostiku infekcija dišnog, mokraćnog i spolnog sustava Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju (HDKM)“

održanog u Splitu dana 8. prosinca 2017. godine u organizaciji Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju (HDKM) Hrvatskog liječničkog zbora i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Teme:

POTROŠNJA ANTIBIOTIKA U HRVATSKOJ

Prim. Marina Payerl Pal, dr.med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Rezistencija bakterija na antibiotike vodeći je javnozdravstveni problem. Najsnažnija poticajna sila za razvoj rezistencije je primjena antibiotika, stoga je njihova racionalna upotreba ključna u kontroli nastanka i širenja rezistencije. 

Praćenje potrošnje antibiotika u Hrvatskoj započelo je 2001. godine u okviru  European Surveillance of Antibiotic Consuption (ESAC) propisanom metodologijom za sve zemlje uključene u praćenje. Od 2012. godine u Hrvatskoj se prati ambulantna potrošnja iz dva izvora, veledrogerija i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Podatke dobivene od HZZO-a, koji se temelje na propisanim i izdanim receptima koristimo kao službene podatke o potrošnji antibiotika. Kao denominator koristi se broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Među europskim zemljama, Hrvatska po izvanbolničkoj potrošnji antibiotika, zauzima mjesto u sredini tablice (20,7 DDD/TID), između krajnje pozicioniranih zemalja Grčke (36,3 DDD/TID) s najvišom potrošnjom i Češke Republike (9,6 DDD/TID) s najnižom potrošnjom antibiotika.

Ambulantna potrošnja antibiotika prelazi 90% ukupne potrošnje antibiotika u Hrvatskoj. U 2016. godini iznosi 20,73 definiranih dnevnih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/TID), što je nešto niže u odnosu na godinu prije (21,84 DDD/TID). Najveći udio u potrošnji čini penicilinska skupina antibiotika (više od 50%) unutar koje dominira potrošnja koamoksiklava, prati ju skupina makrolida, zatim cefalosporina. U 2016. godini širokospektralni penicilini (amoksicilin, koamoksiklav) pokazuju pad u potrošnji, dok je zabilježen porast penicilina uskog spektra. Kod ostalih klasa antibiotika uočava se pad u potrošnji, najviše u klasi makrolida. Potrošnja nitrofurantoina bilježi trend porasta u zadnjih pet godina.

Prema spolu, u svim dobnim skupinama veća potrošnja bilježi se kod ženskog spola (58%) u odnosu na muški spol (42%). Najviša potrošnja kod ženskog spola bilježi se u dobnoj skupini iznad 60 godina (32%), što je odlika i kod muškog spola (30%).

U liječenju faringitisa / tonzilitisa (J02; J03) najčešće se koristi penicilinska skupina antibiotika (J01C), ali ne uskospektralni penicilini već oni širokog spektra (amoksicilin, koamoksiklav). Slijedi skupina makrolida kod koje dominira upotreba azitromicina, zatim cefalosporini.

Za liječenje akutnog cistitisa (N30) koriste se različite skupine antibiotika. Na vodećem mjestu su cefalosporini, zatim kinoloni, skupina ostali antibiotici u kojoj je nitrofurantoin te skupina penicilina. Među cefalosporinima na vodećem mjestu po potrošnji su cefalosporini 2. generacije (cefuroksim), a među penicilinima kombinacija amoksicilina i inhibitora beta lakamaze (koamoksiklav).

Za liječenje upalnih bolesti prostate (N41) koriste se različite klase antibiotika, no skupina kinolona je vodeća po potrošnji, uz peniciline, cefalosporine i tetracikline. Od kinolona, najveća je potrošnja ciprofloksacina, na drugom mjestu je levofloksacin, a zatim norfloksacin.

Kod ambulantne potrošnje antibiotika uočljiv je sezonizam, odnosno značajno veća potrošnja u zimskim mjesecima, tj. prvom i četvrtom kvartalu godine (6,8 DDD/TID; 4,9 DDD/TID; 4,5 DDD/TID; 5,7 DDD/TID). U tim mjesecima  poraste potrošnja svih klasa antibiotika, a najviše penicilinske skupine, zatim makrolida, tetraciklina, cefalosporina i kinolona.

Hrvatska je zemlja s visokom potrošnjom antibiotika. Preko 90% potrošnje odnosi se na izvanbolničko liječenje. Za liječenje najčešćih izvanbolničkih infekcija, a to su respiratorne, troši se velika količina antibiotika usprkos činjenice da su najčešće uzrokovane virusima. To se ogleda i u neopravdano povećanoj potrošnji antibiotika tijekom zimskih mjeseci u godini. U liječenju grlobolje koriste se širokospektralni penicilinski antibiotici, usprkos ISKRA (Interdisciplinarna Sekcija za Kontrolu Rezistencije na Antibiotike) smjernicama u kojima su prvi lijek izbora penicilini uskog spektra. U zadnjih nekoliko godina uočava se trend porasta upotrebe nitrofurantoina, što ukazuje na postupanje u skladu s ISKRA smjernicama za liječenje cistitisa.

Antibiotici su lijekovi koji su među najpropisivanijim lijekovima. Više od 50% antibiotika smatra se nepotrebno ili neadekvatno propisano.

Antibiotici se koriste u različitim sektorima života, osim u medicini i u veterini i u okolišu, tako da je potrebno zajedničko djelovanje na svim poljima različitih profila stručnjaka i brojnih dionika u društvu, tzv. „One health“ pristup. Preporučuje se pridržavanje ISKRA smjernica za liječenje urinarnih infekcija i grlobolje, koje su temeljene na dokazima, te pružaju značajnu stručnu potporu liječnicima u pravilnom propisivanju antibiotika. Neprimjerena i prekomjerna upotreba antibiotika vodi ka još većem problemu otpornosti bakterija na antibiotike.

Kako se ne bi realizirao crni scenarij, koji predviđa da će vodeći uzrok smrti u narednim godinama biti infekcije uzrokovane s višestrukootpornim bakterijama potrebno je poduzeti sve potrebne mjere i na svim razinama. Odgovornost je na svima nama.


HDKM SMJERNICE ZA BAKTERIOLOŠKU DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA DIŠNOG SUSTAVA

Prof. dr.sc. Maja Abram, dr.med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci

Prof. dr.sc. Brigita Tićac, dr.med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Medicinski fakultet u Rijeci

Dišni sustav se, anatomski i mikrobiološki, može podijeliti u dva dijela:

  • gornji dio dišnog sustava obuhvaća nos i ždrijelo, odnosno nosnu i usnu šupljinu te se anatomski proteže do grkljana. Bogato je naseljen fiziološkom mikrobiotom koja često kontaminira kliničke uzorke iz gornjeg dišnog sustava. Čak niti nalaz respiratornih patogena ne mora značiti infekciju jer mogu biti prisutni kao kliconoštvo u zdravih ljudi.
  • donji dio dišnog sustava anatomski obuhvaća dušnik, dušnice i plućna krila s poplućnicom, a s mikrobiološkog aspekta ga karakterizira odsustvo normalne mikrobiote.

Iz navedenih razloga, u mikrobiološkoj analizi uzoraka iz gornjeg dišnog sustava detektiraju se i izdaju u nalazu samo određene, specifične bakterije, dok je u primarno sterilnim prostorima donjeg dišnog sustava, svaka izolirana bakterija potencijalni uzročnik infekcije.

Pisani nalazi izdaju se za 24 do 72 sata.

  1. Najčešći uzorci iz gornjeg dišnog sustava jesu:
  • OBRISAK VESTIBULUMA NOSA u pravilu, služi za detekciju stafilokoknog kliconoštva (Staphylococus aureus, MRSA).
  • OBRISAK NAZOFARINKSA preporučuje se samo za određene indikacije: u dijagnostici pertusisa (Bordetella pertussis, Bordetella parapertussis), difterije (Corynebacterium diphteriae), streptokoknog faringitisa (Streptococcus pyogenes ili BHS-A) u male djece, te meningokoknog (Neisseria meningitidis) kliconoštva.

Na uputnici je potrebno naznačiti koji se patogen traži, odnosno na koju se infekciju sumnja.

Obrisak nosa i obrisak nazofarinksa NISU odgovarajući uzorci za dijagnostiku upale srednjeg uha, upale sinusa ili infekcije donjeg dijela dišnog sustava.

  • OBRISAK ŽDRIJELA – grlobolja je, u najvećem broju slučajeva, virusnog podrijetla i ne zahtijeva mikrobiološku obradu niti antimikrobnu terapiju. Najvažniji uzročnik bakterijske grlobolje je beta hemolitički streptokok grupe A (Streptococcus pyogenes ili BHS-A) koji uzrokuje do 15% akutnih grlobolja. I neke druge bakterije mogu uzrokovati grlobolju, no to je znatno rjeđe te je u svakodnevnoj praksi od značenja jedino BHS-A.

Iz gornjeg dišnog sustava u mikrobiološki laboratorij često se zaprimaju i sljedeći uzroci:

  • OBRISAK USNE ŠUPLJINE (bris jezika, sluznice usne šupljine) najčešći je uzorak u dijagnostici oralne kandidoze. Najčešće se izolira Candida albicans, no sve češće, naročito u imunokompromitiranih osoba, izoliraju se i druge vrste kandida koje karakterizira i veći stupanj rezistencije prema flukonazolu.

Obrisak usne šupljine odgovarajući je uzorak u dijagnostici bakterijske infekcije žlijezda slinovnica. Bakterijski uzročnici parotitisa su brojni, a u najčešće spadaju stafilokoki, enterobakterije i ostali gram-negativni štapići, viridans streptokoki i anaerobi.

  • OBRISAK UHArazlikuje se preporučeni uzorak kod sumnje na upalu vanjskog uha (obrisak zvukovoda) od onoga kod upale srednjeg uha (uzorak nakon puknuća bubnjića ili dobiven timpanocentezom).
    • obrisak vanjskog zvukovoda – najčešći uzročnici akutnih infekcija vanjskog uha jesu Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureus, BHS-A, dok se u kroničnim oblicima bolesti uz spomenute bakterije mogu naći i plijesni, kandida, te rjeđe mikobakterije, nokardija. Za dijagnostiku gljivičnih infekcija strugotine kože su bolji uzorak od brisa.
    • sadržaj nakon rupture bubnjića može se, ako tekućina spontano curi, pokupiti sterilnim brisom ili se uzorak može aspirirati iglom i špricom izravno iz srednjeg uha nakon Najčešći uzročnici akutne bakterijske upale srednjeg uha jesu Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Kroničnu upalu srednjeg uha najčešće uzrokuju Staphylococcus aureus / MRSA, Pseudomonas spp. i anaerobi
  • PUNKTAT / ASPIRAT / ISPIRAK IZ SINUSA invazivni su uzorci koje uzima liječnik specijalist otorinolaringolog. Minimalna količina uzorka je 1 ml, no veća količina gnojnog materijala održat će anaerobe dulje vijabilnima.
    • Akutni sinusitis najčešće je uzrokovan virusima, iako nisu rijetke niti miješane infekcije (bakterijska i virusna). Od bakterija, kao uzročnici akutnih infekcija najčešće se izoliraju Streptococcus pneuminae, Haemophilus influenzae, streptokoki „anginosus“ skupine (Streptococcus anginosus, Streptococcus constellatus i Streptococcus intermedius) te drugi viridans streptokoki, Moraxella catarrhalis (češće u djece), BHS-A, Staphylococcus aureus i anaerobne bakterije (češće u odraslih).
    • Kronični sinusitis može se javiti kao postoperativna komplikacija, a može biti vezan i uz urođeni sindrom imunodeficijencije ili uz nosne polipe. Najčešći uzročnici jesu Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis, Staphylococcus aureus, Pseudomonas spp, brojne anaerobne bakterije.
  • OBRISAK OKA uzima se na različite načine ovisno o kliničkoj slici i indikaciji:
    • Konjunktivitis je najčešće virusnog podrijetla. Za detekciju bakterija, preporuča se jednim sterilnim brisnim štapićem prvo ukloniti sluz i odbaciti ga, a sljedećim sterilnim štapićem navlaženim u sterilnoj fiziološkoj otopini obrisati konjunktivu, pazeći pritom da se ne dotakne kožni dio vjeđe. Obavezno uzeti uzorke oba oka zasebnim brisevima. Najčešći uzročnici jesu Staphylococcus aureus, Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis.
    • Neonatalni konjunktivitis najčešće uzrokuju: Neisseria gonorrhoeae, Haemophilus parainfluenzae, Streptococcus agalactiae (hemolitički streptokok grupe B), enterokoki, enterobakterije te Pseudomonas aeruginosa.
    • Klamidijski konjunktivitis – bris je potrebno uzeti prije nego što je instiliran topički anestetik u oko, te ga je potrebno pohraniti prema preporuci mikrobiološkog laboratorija u odgovarajući transportni medij (za dijagnostiku klamidije u pravilu se koriste molekularne metode – PCR).
  1.  Donji dišni sustav

Infekcije donjeg dijela dišnog sustava obuhvaćaju pneumoniju, bronhitis, bronhiolitis, apsces pluća, empijem te cističnu fibrozu. Uzorci iz donjeg dišnog sustava uglavnom se prikupljaju invazivnim metodama (endotrahealna aspiracija, bronhoskopija, i dr.), dok je jedini neinvazivni uzorak ekspektorirani sputum. S obzirom na to da takav uzorak uzima sam bolesnik, potrebno mu je dati dobre i detaljne upute kako bi uzorak bio zadovoljavajuće kvalitete.

  • SPUTUM ili ISKAŠLJAJ
    • Ekspektorirani iskašljaj najbolje je dati ujutro, nakon buđenja. Bolesnik ne bi trebao ispirati usta antiseptičkim tekućinama niti nesterilnom vodom prije davanja iskašljaja. Potrebno je duboko udahnuti nekoliko puta te se iskašljati u sterilnu posudu s navojem. Potrebna količina uzorka je ≥2 ml (minim. 1 ml).
    • Inducirani iskašljaj preporučuje se kada se bolesnik ne može spontano iskašljati (nakon inhaliranja 10-20 min. sa zagrijanom fiziološkom otopinom ili hipertoničnom otopinom (3-15%) soli, te nakon toga daje iskašljaj

Kvaliteta uzorka procjenjuje se mikroskopski tako da se, u barem 10 vidnih polja, broji prisutnost epitelnih stanica i leukocita. Velik broj epitelnih stanica upućuje da je uzorak slina, a ne iskašljaj.

U nalazu se izdaje prisutnost bilo kojeg klinički značajnog mikroorganizma, uz odgovarajući antibiogram.


HDKM SMJERNICE ZA BAKTERIOLOŠKU DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA MOKRAĆNOG I MUŠKOG SPOLNOG SUSTAVA

Mr.sc. Edita Sušić, dr.med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije

  1. Infekcije mokraćnog sustava (IMS)

IMS najčešći su oblik bolničkih infekcija, a drugi najčešći tip infekcija u izvanbolničkoj populaciji. Urin je primarno sterilna tekućina koja se lako kontaminira mikroorganizmima perineuma, uretre ili rodnice. Iako je urinokultura jedna od najčešće izvođenih pretraga u mikrobiološkom laboratoriju, a uzorkovanje obično neinvazivan postupak, dijagnostika IMS-a nije uvijek jednostavna. Da bi rezultat obrade imao pravo kliničko značenje u postavljanju etiološke dijagnoze IMS-a, potrebno je cijeli postupak napraviti u skladu s dobrom laboratorijskom praksom od indikacija za pretragom, uzorkovanja, pohrane, transporta i analize urina. Uzorak uzeti uvijek prije početka antimikrobne terapije!!!!

Indikacije za urinokulturu (UK):

U simptomatskih bolesnika urinokulturu uvijek treba raditi kod: djece s IMS-om, muškaraca s IMS-om, osoba s IMS-om koje imaju čimbenike rizika za nastanak komplikacije, trudnica s IMS-om, kad se pijelonefritis ne može isključiti i kada antimikrobna terapija nije uspješna. U febrilnih bolesnika potrebno je uzeti i hemokulturu. UK nije potrebno raditi u žena starijih od petnaest godina koje nisu trudne i koje imaju akutni nekomplicirani cistitis.

U simptomatskih bolesnika potreban je samo jedan pravilno uzet uzorak urina!!!

U asimptomatskih osoba urinokulturu treba raditi samo kod: trudnica, pacijenata prije urogenitalnog zahvata i kod žena 48 h nakon odstranjenja trajnog ˝short-term˝katetera (<30d), jer se samo kod ovih osoba liječi asimptomatska bakteriurija budući da ista u njih često prethodi infekciji.

Za otkrivanje asimptomatske bakteriurije dovoljan je samo jedan uzorak urina ukoliko se radi o muškaracima. U žena se može isključiti asimptomatsku bakteriuriju na temelju jednog negativnog uzorka, dok je pozitivan nalaz asimptomatske bakteriurije u žena potrebno potvrditi drugim uzorkom.

Vrste uzoraka urina: urin dobiven metodom srednjeg mlaza, urin uzet jednokratnom kateterizacijom, urin iz trajnog katetera, urin dobiven cistoskopijom, urin iz urostome, urin dobiven suprapubičnom punkcijom, urin u inkontinentnih osoba, uzimanje uzoraka urina u dojenčadi i male djece (urin dobiven pomoću vrećice, urin uzet pomoću uloška, urin dobiven hvatanjem srednjeg mlaza). Urinokultura na anaerobe se ne radi u rutini, već samo u dogovoru s mikrobiologom. Jedini uzorak prikladan za anaerobe je suprapubična punkcija. Načini uzorkovanja različitih vrsta uzoraka urina detaljno su opisani u HDKM smjernicama.

PODATAK O VRSTI UZORKA MORA BITI NAZNAČEN NA POPRATNOJ UPUTNICI, TA INFORMACIJA TREBA BITI POZNATA MIKROBIOLOŠKOM LABORATORIJU JER O TOME OVISI LABORATORIJSKA OBRADA I INTERPRETACIJA NALAZA!

Ukoliko  transport urina u laboratorij nije moguć unutar 2 sata od uzimanja, treba ga pohraniti u hladnjak na +4 °C ne duže od 24 sata.

Primarni patogeni: E. coli i S. saprophyticus uzrokuju  > 80% nekompliciranih IMS, a značaji su u količini ≥ 103 CFU/ml. Sekundarni patogeni: Enterobacter spp., Enterococcus spp., Klebsiella spp., P. mirabilis, P. aeruginosa, A. baumannii, Citrobacter spp., M. morganii, P. vulgaris, Serratia spp., S. aureus rijetko uzrokuju nekomplicirane IMS, ali su često uzročnici kompliciranih i za vrijeme zdravstvene skrbi dobivenih IMS. Patogeni dvojbenog značenja mogu biti značajni ako su prisutni u velikom broju i u ponovljenom uzorku (S. agalactiae, kvasci, Acinetobacter spp., Pseudomonas spp., S. maltophilia, B. cepacia,).

Interpretacija porasta bakterija u urinu ovisi o vrsti uzorka urina (srednji mlaz, trajni kateter, jednokratna kateterizacija,…), vrsti uzročnika (primarni, sekundarni ili patogen dvojbenog značenja) i broju bakterija u ml urina, no u konačnici ovisi o kliničkoj slici bolesnika.

Dijagnoza IMS-a postavlja se na osnovu kliničke slike, a vrijednost urinokulture je u identifikaciji uzročnika i određivanju osjetljivosti na antibiotike.

Nalaz bakteriurije (pozitivna urinokulura) vrlo je česta u pacijenata s trajnim urinarnim kateterom, ali taj nalaz je klinički značajan samo uz prisutnost simptoma IMS-a. Stoga se bolesnici s trajnim kateterom ne pretražuju na asimptomatsku bakteriuriju, a zbog pozitivnog nalaza urinokulture bez simptoma IMS-a ne liječe se antibioticima. U bolesnika s trajnim kateterom i IMS-om uzorak je potrebno uzeti iz novopostavljenog katetera.

Pozitivan nalaz urinokulure izdaje se s najviše dva uropatogena i pripadajućim antibiogramom. Iznimno kod bolesnika s trajnim kateterom mogu se izdati i tri uzročnika s pripadajućim antibiogramom, ukoliko se radi o simptomatskom bolesniku u dogovoru s kliničarom.

Pisani nalaz urinokulture izdaje se za 16 – 72 h.

  1. Infekcije muškog spolnog sustava

2.1. URETRITIS

Uzorci: obrisak uretre, prvi mlaz urina, uretralni iscjedak. Ako je prisutan prvo se uzima iscjedak iz uretre a potom prvi mlaz urina (VB1). Uzorak se dostavlja odmah u laboratorij ili stavlja u odgovarajuću transportnu podlogu. Za N. gonorrhoeae koristi se Stuart ili Amies transportni bris, koji treba biti dostavljen u mikrobiološki laboratorij unutar 24 h.

Vodeći uzročnici uretritisa su: Neisseria gonorrhoeae, Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Ureaplasma urealyticum i Trichomonas vaginalis.

Na popratnoj uputnici potrebno je zatražiti ciljanog uzročnika, odnosno uputiti bolesnika mikrobiologu koji određuje i usmjerava obradu takvog bolesnika.

  1. gonorrhoeae je vodeći uzročnik uretritisa koji se može kultivirati (nalaz se izdaje za 3-5 dana). Uzročnici koji se ne mogu ili se teže kultiviraju dokazuju se molekularnim tehnikama amplifikacije nukleinskih kiselina (PCR) za C. trachomatis (nalaz se izdaje za 1-2 dana) i M. genitalium (koja se za sada ne radi rutinski) ili komercijalnim testovima za U. urealyticum (nalaz se izdaje za 3-4 dana) i T. vaginalis (nalaz se izdaje za 1-5 dana).

PCR-om se može iz istog uzorka dokazati N. gonorrhoeae i C. trachomatis (nalaz se izdaje za 1-2 dana).

2.2. PROSTATITIS

Akutni i kronični bakterijski prostatitis dijele iste uzročnike. Očekivani uzročnici su: E. coli, P. mirabilis, K. pneumoniae, druge enterobakterije, P. aeruginosa i Enterococcus spp. Patogeni dvojbenog značaja su: C. trachomatis, M. genitalium, U. urealyticum, N. gonorrhoeae, M. hominis, S. aureus, koagulaza negativni stafilokoki – KNS, Streptococcus spp. i Aerococcus urinae. Rijetki nebakterijski uzročnici su: T. vaginalis, Candida spp. i u HIV pozitivnih osoba C. neoformas.

U dijagnostici prostatitisa ne preporučuje se bakteriološka pretraga ejakulata jer daje nepouzdane rezultate.

  • Akutni bakterijski prostatitis

Za bakteriološku dijagnostiku akutnog bakterijskog prostatitisa uzorak je srednji mlaz urina. U febrilnih bolesnika potrebno je uzeti i hemokulturu. Dijagnoza se, uz prisutnost kliničkih simptoma, postavlja na temelju nalaza ≥ 104 bakterija u ml srednjeg mlaza urina i nalazu > 5 leukocita u vidnom polju sedimenta urina pod velikim povećanjem (400x). Masaža prostate je kontraindicirana u slučaju akutnog bakterijskog prostatitisa.

  • Kronični bakterijski prostatitis

Za bakteriološku dijagnostiku kroničnog bakterijskog prostatitisa koristi se test ˝četiri čaše˝ ili test ˝dvije čaše˝. Oba testa uključuju masažu prostate. Budući da je test ˝dvije čaše˝ jednostavniji za izvođenje a ima jednako pouzdane rezultate kao i test ˝četiri čaše˝ daje mu se prednost u rutinskom radu. Kod testa ˝dvije čaše˝ uzorci su: VB2 – srednji mlaz urina i VB3 – prvih 2-3 ml urina neposredno nakon masaže prostate. Uzorke koji uključuju masažu prostate uzima urolog.

Iz uzoraka se radi mikroskopski preparat, kultivacija i određuje se broj bakterija. Ukoliko je u sedimentu eksprimata prostate (ESP) ili u uzorku urina neposredno nakon masaže (VB3) prisutno > 10 leukocita po vidnom polju pod velikim povećanjem (400x), mikroskopski nalaz upućuje na kroničnu infekciju prostate. Test ˝dvije čaše˝ upućuje na kronični bakterijski prostatitis ako su patogeni prisutni samo u uzorku VB3 u količini ≥ 103 CFU/ml ili je CFU/ml u uzorku VB3 najmanje 10x veća nego u uzorku VB2.

  • Prostatitis uzrokovan spolno prenosivim uzročnicima

Spolno prenosivi uzročnici C. trachomatis, M. genitalium i N. gonorrhoeae često uzrokuju uretritis, ali njihova uloga u etiologiji prostatitisa je dvojbena. Dijagnostiku prostatitisa na spolno prenosive uzročnike opravdano je raditi kod mlađih muškaraca (do 35 godina).

Za dijagnostiku se treba uzeti: 1. uzorak iz uretre (obrisak uretre ili prvi mlaz urina -VB1) i 2. eksprimat (ESP) ili urin neposredno nakon masaže prostate (VB3). Jedino pozitivan ESP ili VB3 a negativan nalaz iz uretre jasno upućuju na prostatitis uzrokovan ovim uzročnicima. Moguće slučajeve istovremenog uretritisa i prostatitisa teško je na temelju bakteriološkog testiranja razlučiti od izoliranog uretritisa budući da će u oba slučaja uzročnici biti prisutni u svim uzorcima.

Za testiranje na spolno prenosive uzročnike potrebno je to naznačiti na popratnoj uputnici, odnosno uputiti bolesnika mikrobiologu koji određuje i usmjerava obradu takvog bolesnika.


HDKM SMJERNICE ZA BAKTERIOLOŠKU DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA ŽENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

Doc. prim. dr.sc. Vanja Kaliterna, dr.med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije

Gornji dijelovi ženskoga spolnog sustava primarno su sterilni. Rodnica je prekrivena pločastim epitelom i miješanom bakterijskom florom koja čini normalnu floru rodnice (Lactobacillus spp., Corynebacterium spp., koagulaza negativni stafilokoki, Streptococcus spp., Enterococcus spp., dok neki mikroorganizmi kao što su Escherichia coli, Staphylococcus aureus, anaerobi, Gardnerella vaginalis, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma spp. i gljive mogu biti kako fiziološka flora tako i, u određenim okolnostima, uzročnici upale). Ispravna dijagnoza infekcija ženskog spolnog spolnoga sustava podrazumijeva razlikovanje patogenih bakterija od normalne flore spolnoga sustava, a u tome nam pomaže procjena broja upalnih stanica (polimorfonukleara) u direktnom Gram preparatu obriska (iscjetka).

Uzorak uzima liječnik specijalist ginekolog, prema uputi za traženu pretragu u odgovarajuću transportnu ambalažu. Uvijek označiti ambalažu (ime i prezime pacijentice)!!! Uzorak treba uzeti uvijek prije antibiotske terapije !!!

  1. VAGINITIS, VULVOVAGINITIS, BAKTERIJASKA VAGINOZA

Uzorak: obrisak rodnice, obrisak vulve – u transporni medij (Amies/Stuart)

Očekivani patogeni su: Staphylococcus aureus, Streptococcus gr. A, C i G, Candida (C. albicans / C. nonalbicans), Trichomonas. vaginalis, a kod djevojčica mogu biti Neisseria gonorrhoeae i Haemophilus influenzae.

Nalaz se očekuje unutar 2 -3 dana (za T. vaginalis do 5 dana).

Za detekciju Bakterijske vaginozepreporučuje se uzeti 2 brisa!!, jer je za dijagnozu BV jako važan direktni Gram preparat (zasebni bris). Kultivacija nema kliničko značenje jer Gardnerella vaginalis može biti dio normalne mikrobiote, te nalaz kultivacije treba uvijek interpretirati u odnosu na preparat („clue“ stanice) i kliničku sliku pacijentice.

  1. INFEKCIJE U TRUDNOĆI uzrokovane sa Streptococcus agalactiae (BHSB)

Prema CDC-u, pretraživanje trudnica na BHSB u 35.-37. tjednu trudnoće i posljedična primjena antibiotske profilakse pri porodu danas se smatraju najefikasnijom metodom u sprječavanju neonatalne infekcije koju uzrokuje BHSB.

Uzorak: obrisak rodnice i anorektalnoga područja – u transportni medij (Amies/Stuart)

NE preporučuje se uzorkovanje obriska cerviksa za pretragu na BHSB!!!

Nalaz se očekuje unutar 2 – 3 dana.

  1. URETRITIS, CERVICITIS

Uzorak: obrisak uretre, obrisak cerviksa – u transportni medij (odgovarajući za pretragu!!!)

Očekivani patogeni su: Streptococcus gr. A, C i G, N. gonorrhoeae, Chlamydia trachomatis, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma genitalium, rijetko uzročnik uretrtisa može biti E.coli (prethodno je potrebno isključiti ostale moguće uzročnike uretritisa).

Za pretragu na N. gonorrhoeae treba uzorkovati 2 brisa, jer je za dijagnozu jako važan direktni preparat (pretražuje se na prisutnost polimorfonukleara i intracelularnih diplokoka).

PCR-om se može iz istog uzorka dokazati N. gonorrhoeae i C. trachomatis (nalaz se izdaje za 1-2 dana). Na popratnoj uputnici potrebno je zatražiti ciljanog uzročnika.

Uzorak obriska cerviksa nije pogodan za dijagnostiku anaerobnih bakterija !!!

Nalaz se očekuje unutar 2 – 3 dana.

  1. SALPINGITIS, ENDOMETRITIS, ZDJELIČNA UPALNA BOLEST

Gornji dijelovi ženskoga spolnog sustava primarno su sterilni.

Uzorak: transvaginalni aspirat endometrija, laparoskopski uzet aspirat jajovoda, tuboovarijalnog apscesa i peritoneuma. Preporučuje se uzeti minimalno 1 ml uzorka u sterilni kontejner.

Očekivani patogeni su: Streptococcus gr. A, C i G, S. aureus, Enterococcus spp., Enterobacteriacea, N. gonorrhoeae, H. influenzae, G. vaginalis, anaerobi, C, trachomatis, M. hominis, U. urealyticum, M. genitalium

Nalaz se očekuje unutar 2 -3 dana.

  1. INFEKCIJE BARTOLINIJEVE ŽLIJEZDE

Uzorak: aspirat odvodnog kanala Bartolinijeve žlijezde uzet u sterilni kontejner.

Očekivani patogeni su: Streptococcus spp., S. aureus, Enterobacteriacea, N. gonorrhoeae, H. influenzae, anaerobi, C, trachomatis, M. hominis, U. urealyticum, M. genitalium

Nalaz se očekuje unutar 2 – 3 dana.


Zaključke Simpozija pripremila

Doc. prim. dr.sc. Vanja Kaliterna, dr.med.

Specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom

Voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju

Nastavnog zavoda za javno zdravstvo

Splitsko-dalmatinske županije

Tel: 021 401-147

Mob: 091 1512019


Sve dodatne informacije možete pronaći na web stranici HDKM-a

http://www.hdkm.hr/smjernice-hdkm/

Upute za uzorkovanje možete pronaći na web stranici NZJZ-a

http://www.nzjz-split.hr/index.php/usluge/mikrobioloska-ambulanta/upute-za-uzimanje-uzoraka


Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE