Search

Ključna vještina 21.st. je empatija…!?

Prva upotreba termina empatija/suosjećanje seže u 1807. god. Definira se ga mogućnost emocionalnog uživanja i razumijevanja osjećaja i stanja drugih osoba. Evolucijski se mijenjala od plemenske do globalne a započela je brigom o podmlatku tijekom preživljavanja pojedinca ili skupine.

Također možemo reći da je to oblik imaginativne mentalne aktivnosti  o sebi i drugim ljudima, odnosno opažanje, tumačenje i razumijevanje  ljudskog ponašanja u terminima (potreba, želja, vjerovanja, ciljeva, svrhe i razloga). To je sposobnost vidjeti sebe izvana i druge iznutra na drugačiji način (Holmes, J., 2001.) Ovu analogiju možemo proširiti i na odnose unutar šire i uže obitelji, kao i našu sposobnost da “plovimo”  u društvenom okruženju. Kognitivna komponenta empatije je kapacitet koji stalno koristimo te potreba koja nam pomaže da  rješavamo sukobe, nesporazume i probleme svakodnevnice. Također i poučavanja i učenja da bi znali tko smo (razvoj osobnog i profesionalnog identiteta), da bi razumjeli sami sebi i jedni druge, zauzeli tuđu perspektivu te mogli „ući u tuđe cipele“. Emocionalna komponenta nas približava drugima jer je fiziološka i nesvjesna a u tome nam pomažu zrcalni neuroni. Kada se drugi smiju i vesele i mi to činimo, volimo biti u društvu ili skupini koja širi pozitivnu energiju, usklađujemo svoje osjećaje s osjećajima drugih. To nam uvijek pomaže da razvijamo samoregulaciju emocija i ponašanja (upravljamo osjećajima poput straha, tjeskobe, frustracije, srama i krivnje), Važno je da očuvamo fleksibilnost i mogućnost izbora kako ne bi ugrozili ili smanjili mogućnost suosjećanja. Tako razvijamo i psihološku otpornosti (sposobnost uspješne prilagodbe unatoč izloženosti različitim prijetnjama osobnom razvoju).
Istraživanja u razvojnoj psihologiji pokazuju da se sposobnost razumijevanja mentalnih stanja drugih počinje razvija tijekom prve 4-5 godina života djeteta. Dobra je vijest da se empatija može i vježbati „poput mišića“ što je izuzetno važno u suvremenom vremenu koje njeguje kulturu individualizma i narcizma. To je snažno „socijalno ljepilo“. Oko 98% ljudi ima potencijal za empatiju, iako ga neki ljudi ne iskorištavaju u dovoljnoj mjeri (Baron-Cohen, 2011).
Što je zajedničko svim super herojima, koja super moć je posebno važna, pitali smo učesnike 3.međuškolskog natjecanja iz emocionalne pismenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji iz 21.škole!? Odgovorili su EMPATIJA! „Naši mali super heroji“ iz OŠ Znjan Pazdigrad  svoju nagradu poklonili su djeci i mladima u udruzi Down i tako  postali veliki ljudi ! Volonteri iz ŠLU i Zdravstvene škole Split svoje Drvo želja za 2020. kreirali su zajedno sa korisnicima Savjetovališta za djecu i mlade

Zato je važno osvijestiti da je empatija moć koja nam daje vjetar u leđa!

Voditeljica odsjeka u službi za mentalno zdravlje
Mirela Grbić, prof.

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pregled privatnosti

Neophodni kolačići

Ovi kolačići omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta. Ne spremaju informacije kojima se može identificirati korisnika.

Statistički kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Navedeni uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.

Marketinški kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskoj stranici radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti kampanja.