Search

Korona virus: zajedništvo i/ili usamljenost?

4. dio

Možemo li usamljenost pobijediti suosjećanjem?

Doživljeno zajedničko iskustvo dijeljenja osjećaja i proživljene situacije utječe i na  suosjećanje.  Suosjećanje je oblik povezanosti  koji nadilazi misao i jezik. Takav  oblik zajedništvaje moguć iako se na trenutak čini kao „recept za sreću koji stvara zajednicu pod svaku cijenu“. Kada osjećamo razumijevanje i brigu za nečiju patnju umanjujemo osjećaj usamljenosti.  U dijeljenju zajedničke zabrinutosti za osobe koje pate, mijenjamo i  svoje postupke prema njima. Pokazujemo bliskost i prihvaćanje prema onima koje pate ili boluju, umjesto odbacivanja, stigmatiziranja  i udaljavanja od njih. Trenutna svjetska ugroza korona virusom potiče mnoge  u zajedništvo darivanja i pomaganja  kako bi doprinijeli zaustavljanju pandemijena različite načine.

Do pravog suosjećanja može se doći jedino kada više ne hranimo ideju različitosti već istovjetnosti i zajedništva, kada svjesno počinjemo tražiti po čemu smo mi to isti kao  netko drugi? Pokušavamo svjesno ići u pravcu potpuno suprotnom od onog koji je prirodan našem egu, a to je da sebično tražimo po čemu se mi razlikujemo od drugih. Dakle, ako nam je teško razviti suosjećanje prema nekoj osobi, posvetimo potrebitoj osobi naše vrijeme i pažnju koliko je moguće u ovom trenutku. Nakon toga ( ako se to već prirodno nije desilo ), svjesno potražimo sve što nas približava toj osobi. 

Suosjećanje nas čini bićima zajednice. Prisjetimo se da je to duboko ukorijenjeno u nama iako su neke važne aktivnostiu zajednici ugasle stoga ih ponovno treba oživjeti  u vremenu koje je pred nama. Kada dajemo i primamo surađujemo, kada plešemo, pjevamo ili sviramo usklađujemo se a time potičemo suradnju. Sve navedene aktivnosti dio su kulture a one kulture koje ih nisu njegovale  i sačuvale nisu niti preživjele. Svi postupci koji nas zbližavaju djeluju protiv usamljenosti. Zato se treba pobrinuti da buduća društvena zbivanja otvore više prostora za „ primjereniju okolinu“ koja će biti okrenuta zajednici , a time i humanija.

 

Voditelj Službe za mentalno zdravlje

dr.sc. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije

Podijeli na društvenim mrežama

Facebook
Twitter
LinkedIn
Logo ustanove

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Pregled privatnosti

Neophodni kolačići

Ovi kolačići omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta. Ne spremaju informacije kojima se može identificirati korisnika.

Statistički kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Navedeni uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.

Marketinški kolačići

Ovi kolačići omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskoj stranici radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti kampanja.